U današnje vrijeme, kada djeca sve više vremena provode gledajući digitalni sadržaj, a sve manje u interakciji sa vršnjacima i roditeljima, dolazimo do ozbiljnog
problema u razvoju govora. Pravilan razvoj govora je jedan od bitnijih faktora za
uspješnu socijalizaciju (što je više dijete uključeno u konverzacije i interakcije, lakše
se prilagođava).
Roditelji imaju važnu ulogu u razvoju govora svoje djece jer pružaju osnovnu stimulaciju i modeliranje jezika kroz svakodnevnu interakciju. Kako bi lakše razumjeli kako pravilno da podstičemo razvoj govora kod djece, navešćemo nekoliko načina uz pomoć kojih roditelji mogu pozitivno uticati na razvoj govora:
Čitanje i pričanje priča
Čitanje knjiga djetetu je jedan od najefikasnijih načina za razvoj govora. Čitajte s djetetom svaki dan, birajući knjige koje su prikladne za njegov uzrast. Pokušajte uključiti djete u priču postavljanjem pitanja ili prepričavanjem priče. Naprimjer, kako se zvala princeza iz priče? Gdje se odvijala radnja priče? Nabrajanje nekih likova koji su bili u priči.
Pričanje priča, takođe, pomaže djetetu u razumijevanju i upotrebi jezika jer se povezuje s različitim situacijama, emocijama i iskustvima.
Razgovaranje sa djetetom
Čak i kada je dijete još uvijek u fazi brbljanja (početna faza govora kada dijete ispušta neartikulisane zvukove u pokušaju formiranja riječi) ili samo počinje govoriti, važno je stalno razgovarati s njim. Svaka i najjednostavnija interakcija, kao što je komentarisanje onoga šta radite ili opisivanje onoga šta dijete vidi i doživljava, pomaže mu da poveže zvukove sa značenjima.
Pokušajte koristiti jednostavan, ali bogat jezik, sa puno opisa i objašnjenja. Na primjer, ako dijete u određenom trenutku zainteresuje mačka, možete pokrenuti razgovor: “Pogledaj ovo je mačka, možeš li da mi kažeš kako maca kaže? Maca voli da lovi miševe, leptiriće i druge bubice tako se ona igra. Maca može da bude različitih boja kao naprimjer narandžasta, crna, siva, ili da ima nekoliko boja odjednom. Maca voli da se igra i da se mazi, kada je mazimo ona prede to znači da joj je lijepo”;.
Stimulisanje djeteta na igru
Kroz igru djeca najčešće pokazuju svoje emocije, misli i osjećanja, pa je zato potrebno da pažljivo pratite igru, kako bi u samu igru, mogli da uključite govor. Razgovarajte s djetetom dok se igra, postavljajte mu pitanja i podstičite ga da koristi riječi za objašnjenje šta radi ili šta mu je potrebno. Na primjer, djeca u igri predmetima ili igračkama obično daju uloge i osobine ljudi, a u tom slučaju ga možete pitati kako se zove ova igračka, tražite od djeteta da opiše osobine koje ima ta igračka i sl.
Igra s lutkama, autićima, plišanim igračkama i sl. može biti idealan načina da pokrenete svijet mašte i podstaknete razvoj kreativnog mišljenja.
Aktivno slušanje i odgovaranje
Pokažite djetetu da slušate i razumijete ono što kaže, čak i ako su to samo zvukovi, gestikulacije ili jednostavne riječi. Reagujte na ono što dijete kaže i proširite njegovu rečenicu. Na primjer, ako dijete kaže “slon“, možete odgovoriti: “Da, to je slon. Slon je sive boje ima velike uši i dugačku surlu“.
Aktivno slušanje i odgovaranje na ovaj način proširuje jezičko iskustvo i pomaže djetetu da shvati kako se koristi jezik u stvarnom životu.
Pohvale i motivacija
Važno je da pohvalite dijete svaki put kada izgovori neku novu riječ, na taj način ga dodatno motivišete da se i dalje trudi. Pohvala je važna, na taj način dijete zna da je njegov trud primjećen.
Pjevanje i rime
Kroz pjevanje dijete polako pamti stihove te na taj način vježba pamćenje, a melodija i ritam mu pomažu da se lakše koncentriše na pjesmu. Rime su zvučne i mogu biti zanimljive te tako pomažu djeci da brže i lakše zapamte tekst, što širi njihov operativni vokabular.
Igra s drugom djecom
Interakcija sa vršnjacima kroz igru pomaže djeci u socijalizaciji te na taj način djeca poboljšavaju svoje socijalne vještine i uključuju se u grupne interakcije. Kroz igru djeca mogu mnogo toga naučiti, od novih pravila ponašanja ,do novih, njima nepoznatih, riječi.
Obratiti pažnju na neverbalnu komunikaciju
Pored verbalnog jezika, djeca razvijaju neverbalne komunikacijske vještine, kao što su gestikulacija, mimika i kontakt očima. Kroz odgovaranje na te signale možete pomoći djetetu da razvije sposobnost da komunicira na više nivoa. Treba obratiti pažnju da se faza gestikulacije i mimike ne zadrži previše dugo. U tom slučaju, dijete može izgubiti želju da govori jer mu je lakše da samo pokaže šta želi.
Korištenje tehnologije s mjerom
Savremene tehnologije mogu doprinijeti razvoju djece samo u slučaju da se pravilno koriste. Prekomjerno korištenje tehnologija može usporiti razvoj socijalnih vještina, a samim tim i razvoj govora. Djeca koja provode previše vremena gledajući digitalni sadržaj, bilo to u edukativne svrhe ili kao zabavu, nemaju želju za igrom i komunikacijom te samim tim dolazi do manjka interakcija zbog čega se narušava govor.
Zaključak:
Gorenavedeni primjeri mogu pomoći roditeljima da podstaknu razvoj govora kod djece. Razvoj govora zavisi od mnogih faktora, uključujući genetske predispozicije, porodično i šire društveno okruženje, kao i društvenu interakciju i
komunikaciju. Roditelji i staratelji igraju aktivnu ulogu u ovom procesu, jer pružaju djeci stimulaciju i modeliranje jezika kroz razgovor, čitanje, pjevanje i igru. Razvoj govora kod djece uvijek je odgovornost odraslih, kako kroz njegovu adekvatnu stimulaciju, tako i kroz pravovremeno uočavanje problema, dijagnostiku i konsultovanje sa stručnjacima.
Ako dijete kasni u govoru ili pokazuje znakove jezičkih problema, važno je konsultovati se sa stručnjakom, kao što je logoped, koji može pomoći u dijagnostifikovanju i pružanju podrške. Budimo odgovorni.
AUTOR: Doc. dr Aleksandra Vučenović, djeciji psiholog.
